Samoborska češnofka, patka s mlincima, vinogradarska juha, domaći štrukli i slastice pripremljene prema starim receptima dio su ovogodišnjih Dana Okusa zagrebačkoga kraja. Manifestacija se održava od 13. do 29. studenoga, a dvanaest restorana, izletišta i slastičarnica Zagrebačke županije za tu je prigodu pripremilo posebnu gastronomsku ponudu.
U petak, 13. studenoga, započinju sedmi Dani Okusa hrvatske tradicije, nacionalna gastronomska manifestacija koja ove godine okuplja više od 120 ugostiteljskih objekata u 14 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu. Tijekom sedamnaest dana posjetitelji će moći upoznati tradicijsku kuhinju različitih hrvatskih krajeva kroz posebno osmišljene jelovnike s najmanje tri slijeda, po promotivnim cijenama od 20, 27, 35 i 45 eura. Slastičarnice sudjeluju sa zasebnim, povoljnijim ponudama.
U Zagrebačkoj županiji Dani Okusa ponovno okupljaju ugostitelje koji godinama čuvaju prepoznatljive recepte svojih krajeva, ali i one koji tradicijskim namirnicama pristupaju suvremenijim kulinarskim tehnikama. Ponuda povezuje samoborsku, turopoljsku, plešivičku i zelinsku gastronomiju, čije su se posebnosti oblikovale uz obiteljske običaje, vinogradarstvo i svakodnevni život lokalnog stanovništva.
„Ugled gastronomske destinacije gradi se godinama, a iza njega uvijek stoje ljudi. U Zagrebačkoj županiji imamo obiteljske ugostiteljske kuće kojima se gosti vraćaju desetljećima, ali i restorane koji tradicionalnim jelima daju vlastiti izraz. Posebna je vrijednost u čuvanju naših starih recepata, onih koji nas mirisima i okusima vraćaju u djetinjstvo i podsjećaju na obiteljski stol. Dani Okusa zagrebačkoga kraja prilika su da podržimo ugostitelje koji tu baštinu čuvaju i prenose dalje. Pozivamo sve koji vole domaću, autentičnu hranu da istraže naše krajeve, otkriju nove gastronomske adrese i kušaju jela u kojima živi tradicija. Želimo da ih upravo kvaliteta kuhinje i iskreno gostoprimstvo potaknu na povratak tijekom cijele godine”, ističe Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Samoborski recepti koji traju generacijama
Jedna od takvih adresa nalazi se podno samoborskoga Staroga grada, gdje Krčma Gabreku 1929. gotovo cijelo stoljeće njeguje ugostiteljsku tradiciju. Na ovogodišnjem jelovniku našla se samoborska češnofka s restanim krumpirom i kiselim zeljem, uz bistru teleću juhu s domaćim rezancima i knedle sa šljivama. Češnofka, dimljena kobasica karakteristična za samoborski kraj, nosi europsku zaštitu zemljopisnog podrijetla, a njezina priprema i danas čuva dio lokalnog kulinarskog identiteta. Drugi jelovnik donosi juhu od šumskih gljiva, teleće pečenje i palačinke s čokoladom i orasima.
Na glavnom samoborskom trgu Samoborska klet nastavlja tradiciju obilnih domaćih ručkova. Za Dane Okusa priprema teletinu ispod peke s pekarskim krumpirom te paprikaš od divljači s domaćim njokima. Riječ je o jelima koja se oslanjaju na dugogodišnje iskustvo pripreme mesa, domaća tijesta i kuhinju po kojoj je samoborsko ugostiteljstvo dobro poznato.
U Bestovju Izletište Suhina ima još jednu dugu obiteljsku priču. Ugostiteljska tradicija kuće započela je 1919. godine, a posao se do danas zadržao u istoj obitelji. Među ponuđenim jelima nalaze se pohani picek s restanim krumpirom i pastrva na žumberački, dok se za desert poslužuju štrudl od jabuka ili cvečinknedli. Takvi jelovnici podsjećaju na vrijeme kada su se obiteljski ručkovi pripremali prema ustaljenim receptima, a znanje o kuhanju prenosilo se svakodnevnim radom u kuhinji.
Tradiciju seoskog domaćinstva njeguje i Stara Preša u Šenkovcu, smještena na imanju s vinogradom, povrtnjakom i voćnjakom. Njezina kuhinja temelji se na jednostavnim, domaćim jelima i obiteljskim receptima, a među prepoznatljivim specijalitetima kuće nalaze se juha od hrena, patka s mlincima i jabuke u šlafroku. Upravo su takva domaćinstva važan dio gastronomske ponude Zagrebačke županije jer uz hranu čuvaju i kulturu gostoprimstva svojstvenu ovome kraju.
Na Plešivici se tradicija susreće s vinom
Posebno mjesto u ovogodišnjoj ponudi pripada Plešivici, gdje je teško govoriti o gastronomiji bez vina. U Restoranu i vinariji Ivančić jedno od glavnih jela čini lungić u umaku od portugisca sa žgancima. Portugizac, vino koje se posebno povezuje s jesenskim razdobljem i Martinjem, ovdje dobiva ulogu važnog sastojka jela. Uz juhu od vrganja i domaću štrudlu od jabuke, jelovnik uključuje kućni pjenušac i vino po izboru. Drugi izbor donosi goveđu juhu s rezancima, svinjski odrezak u umaku od gljiva s domaćim njokima te palačinke.
Nedaleko, u plešivičkom vinogorju, Vinogradarska kuća Braje nudi dva jelovnika posvećena patki s mlincima. U jednom se poslužuju konfitirani pačji batak i zabatak, pripremljeni polaganim kuhanjem u masnoći, dok drugi donosi pačja prsa s domaćim mlincima. Slijedove zaokružuju krem juhe, štrudla od jabuke sa sladoledom od vanilije i šnenokle. Obiteljska vinogradarska kuća primjer je povezanosti vina, domaćinstva i gastronomije, koja je obilježila razvoj Plešivice kao izletničkog odredišta.
Drukčije tumačenje tradicijskih okusa predstavlja restoran Ampelos u sklopu Hotela Princess u Jastrebarskom. Njegovi jelovnici uključuju juhu od pečenog češnjaka s čvarcima i uljem od kulena, pohani teleći kotlet s pire krumpirom, graškom i smrčcima te čokoladnu tortu. Drugi izbor donosi teleću ragu juhu s povrćem i vrganjima, pečena pureća prsa punjena šunkom i sirom te kolač od mrkve. Uz oba jelovnika poslužuje se čaša pjenušca, čime se dodatno naglašava povezanost restoranske ponude s vinogradarskim krajem.
Zelinski kraj i kuhinja vinogradarskih kuća
U zelinskom kraju, gdje se među lokalnim vinima osobito ističe kraljevina, Izletište vina Kos-Jurišić predstavlja kuhinju povezanu s vinogradarskom tradicijom. Jedan jelovnik započinje vinogradarskom juhom, nastavlja se patkom s mlincima i završava pitom od jabuka s karamelom i sladoledom od vanilije, uz pjenušac Nikolina. Drugi donosi paštetu od pileće jetrice, bistru goveđu juhu s domaćim rezancima, pohanog piceka s krumpirovom salatom i zapečene štrukle. U kleti smještenoj među vinogradima takva jela zadržavaju povezanost s krajem u kojem su nastajala i s vinima koja ih tradicionalno prate.
Turopolje kroz poznate okuse i nove kombinacije
U Velikoj Gorici Bistro Babriga za ovogodišnje Dane Okusa nudi dva jelovnika po cijeni od 20 eura. Prvi donosi pileći ajngemahtec sa žličnjacima, teleće pečenje s pekarskim krumpirom i štrudlu od jabuka, poznat slijed koji mnoge podsjeća na nedjeljni obiteljski ručak. Drugi se oslanja na nešto bogatije kombinacije: krem juhu od vrganja, lungić punjen suhom vratinom i dimljenim sirom, poslužen s domaćim njokima u umaku od crnog vina, te kolač od višnje s kremom od vanilije.
Restaurant Mon Ami, također u Velikoj Gorici, pokazuje koliko prostora za kreativnost pružaju poznate namirnice. Njegov jelovnik započinje krem juhom od buče, jabuke i đumbira, slijedi sporo kuhani janjeći rižoto, a završava domaćom zapečenom štruklom sa sirom, džemom od šljiva, lješnjacima i umakom od kruške. U drugoj kombinaciji nude se pašteta od pilećih jetrica, lungić sa žara u umaku od šumskih gljiva s domaćim njokima te torta od meda. Mon Ami tako tradicijske sastojke povezuje s pristupom karakterističnim za suvremenu restoransku kuhinju.
Slatki završetak u Dugom Selu
Dani Okusa ove godine uključuju i dvije dugoselske slastičarnice Jagode i čokolada, koje pokazuju da važan dio gastronomske baštine pripada upravo slasticama.
U slastičarnici Jagode i čokolada Old School, smještenoj u povijesnoj kući u kojoj je sredinom 19. stoljeća djelovala prva dugoselska pučka škola, posjetitelje očekuju međimurska gibanica, linzer keksi i kuhano vino. Posebnost prostora čine i rukom pisani recepti iz starih dugoselskih kuharica, koji su danas dio njegova uređenja. Na taj se način povijest kuće povezuje s obiteljskim uspomenama i slastičarskom tradicijom.
Druga slastičarnica Jagode i čokolada, u Kolodvorskoj ulici, pripremila je jesensku kombinaciju vruće čokolade, pjenaste torte od kestena i išler keksa. Obje ponude dostupne su po cijeni od sedam eura, pa manifestacija pruža priliku i za kraći slatki predah tijekom posjeta Dugom Selu.
Dani Okusa hrvatske tradicije dio su cjelogodišnjeg projekta razvijenog u suradnji sa županijskim i lokalnim turističkim zajednicama, uz podršku Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta. Oznaku „Okusi hrvatske tradicije” danas nosi više od 170 ugostiteljskih objekata koji zadovoljavaju propisane kriterije kvalitete, usluge i ponude tradicijskih jela.
Manifestacija traje do 29. studenoga, a posebni jelovnici poziv su na otkrivanje poznatih i novih gastronomskih adresa Zagrebačke županije. Njihova se vrijednost najbolje prepoznaje za stolom, u pažljivo pripremljenim jelima i iskustvu domaćina koji iza njih stoje.
Cjelovit popis sudionika, pojedinačni jelovnici i informacije o rezervacijama dostupni su na www.okusi.hr.
