Tourismusverband der Gespanschaft Zagreb

Hüter der Tradition

Narodna nošnja

Na posavskoj nošnji prevladava crvena i bijela boja, a izvorne nošnje su tkane, odnosno rađene na tkalačkom stanu. Nošnja se sastoji od više dijelova: opleća, zaslona i rubače koja prekriva gornji i donji dio tijela. Na nogama se nose obojci i posavski opanci, dok je glava djevojaka i snaha prekrivena poculicom i halbicom. Muška nošnja se sastoji od gaća, lajbeka (prsluka), košulje, opanaka ili čizama te škrlaka (šešira). Na muškoj narodnoj nošnji prevladava crna i bijela boja.

Licitari

Znate li što su licitari? U Zagrebačkoj županiji ćete to zasigurno saznati i poželjeti ih ponijeti kući kao trajnu uspomenu. Licitar je šareno ukrašen kolačić od medenoga tijesta, najčešće žarko crvene ili bijele boje. Tradicija izrade licitara seže u 16. st. i 17. st. kada su se u brojnim europskim samostanima spremali kolači uz pomoć bogato ukrašenih drvenih kalupa. Njihova je izrada ubrzo prerasla u obrt i proširila se u panonske krajeve Hrvatske. Po čemu su toliko posebni? Licitari se i dalje izrađuju ručno, pomoću ručno izrezbarenih licitarskih kalupa od bakrenoga lima. Ti su kalupi obiteljsko blago svake obitelji medičara i prenose se s koljena na koljeno te tako nastavljaju stoljetnu tradiciju izrade licitara. Licitari se ukrašavaju na jedinstven tradicionalan način i tako poruka darivanja ljubavi žarko crvenim srcem postaje prepoznatljiva u svijetu. Iako se izrađuju od jestivih sastojaka, ovaj će prekrasni kolačić radije će ostati trajna uspomena. A želite li da prekrasni licitari usreće nekoga koga volite,  podsjećaju vas na divan odmor i tradicionalno ukrašavaju Vaše božićno drvce? Želite li jedinstven magnet s putovanja? Svakako posjetite Zagrebačku županiju.

Kraluš

Ova autohtona ogrlica s područja samoborskog i svetonedeljskog kraja, koja i danas ženama daje profinjen, elegantan i raskošan izgled ima status nematerijalne kulturne baštine. To je vratni nakit raskošnog izgleda, koji se sastoji od nanizanih sitnih staklenih zrnaca, najčešće crvene, bijele i plave boje.  Počeci izrade ovih atraktivnih ogrlica sežu još na početak devetnaestog stoljeća kada je vrsta kraluša koju je žena nosila oko vrata prenosila poruku o bračnom statusu žene. U početku su se crvene, bijele i plave te sedefastobijele, srebrne ili zlatne staklene perlice nizale na lasi, bijele niti iz konjskog repa, kako ne bi smetale uzorku.  Kasnije su staklene perlice zamijenile one plastične u različitim kombinacijama boja, a tradicionalnu nit iz konjskog  repa zamijenile su čvrste plastične niti. Njihova je vrijednost u prošlosti bila jednaka  ili čak i veća od vrijednosti zlatne ogrlice.  Nekada je kraluš bio neizostavan dio odijevanja za najvažnije crkvene blagdane, a danas je dio narodne nošnje koji pripovijeda priču o tradiciji i modnoj osviještenosti žena Samobora i Svete Nedelje.

Podgutnica i poculica

Podgutnica je crveni rubac koji su turopoljske djevojke vezivale mladićima pod vratom (gutom) prije odlaska u vojnu službu te se smatra pretečom kravate. Rubac svezan a la Croate (na hrvatski način) prepoznat je na našim vojnicima u 17. stoljeću u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata.

Poculica je pokrivalo glave udatih žena, a kao vidljivi znak njezinog statusa prastari je običaj sačuvan do danas.

de_DEDE

Pretraživanje

Suche

Korištenjem ove stranice pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content