Dugo Selo – Laktec – Križevčec – Štakorovec – Brckovljani

Dužina rute: 31 km
Najviša točka na ruti: 206 m
Informacije o ruti: kružna, kombinacija asfaltne i makadamske podloge.
Ruta nije označena signalizacijom za bicikliste.
Početak rute: Dugo Selo centar, parkiralište u Sajmišnoj ulici.

Opis rute

Ova pitoreskna ruta provesti će vas po posavskoj ravnici i brežuljcima dugoselskog područja. Vožnju započnite u središtu Dugog Sela na parkiralištu 1 kod gradske tržnice. Krenite desno Osječkom ulicom na sjever preko glavne dugoselske prometnice Ulice Josipa Zorića, pri čemu budite posebno oprezni radi pojačanog prometa vozila. Nastavite dalje Osječkom ulicom. Ubrzo nailazite na raskrižje sa Sportskom ulicom. Ovdje skrenite lijevo i nakon 100 m skrenite desno 2 u Ulicu Stjepana Ferenčaka (Feren­čakovu ulicu). Ruta dalje nastavlja lagano uzbrdo pokraj nogometnog igrališta i Srednje škole Dugo Selo, a ubrzo potom stižete na makadamski dio Ferenčakove ulice. Na raskrižju 3 skrenite lijevo u Ulicu Vrhovec. Vožnju nastavite uzbrdo Vincelerskom ulicom sve do Y raskrižja sa Šaškovečkom ulicom gdje izlazite na asfalt, 1,8 km od početka rute. Desno uz cestu je restoran-izletište “Klet obitelji Bunčić” pogodno za odmor i okrijepu. Šaškovečkom ulicom nastavite hrptom brijega između klijeti i vino­grada s lijepim pogledima na dugoselsko područje. Na 2,3 km od početka rute nalazite se na T raskrižju 4 . Ovdje skrenite lijevo u Martinsku ulicu. Desno od raskrižja nalazi se kapela Ranjenog Isusa, a u blizini staro dugoselsko groblje na Martin Bregu sa grobnicom grofovske obitelji Drašković, te grobom štovanog dugoselskog župnika Josipa Zorića (vidi crvenu rutu). Martinska ulica vodi vas dalje vrhom Martin Brega, pokraj drvenog kipa i stare crkve svetog Martina, sve do Y raskrižja 5 s Graberskom ulicom na 3,1 km od početka rute. Na raskrižju skrenite desno i nastavite nizbrdo po Graberskoj ulici. Na ovom nešto jačem spustu brzinu vožnje treba prilagoditi uvjetima na cesti, te pripaziti na vozila iz suprotnog smjera, pogotovo kad se približavate T raskrižju 6 s Prozorskom ulicom na 4,0 km od početka rute. Na raskrižju skrenite lijevo u Prozorsku ulicu kod umirovljeničkog doma i nastavite voziti cestom prema Drenčecu. Na 5,8 km od početka rute nalazite se na T raskrižju 7 gdje skrenite desno u Bojni­čićevu ulicu. Desno od raskrižja nalazi se starija očuvana seoska kuća s tradicijskim elemen­tima i krušnom peći u dvorištu. Takvih autohtonih kuća s dvorištem i imanjem je danas nažalost sve manje ili su dosta zapuštene i zaboravljene. Ubrzo nakon raskrižja nasta­vite desno Glavničićevom ulicom u smjeru naselja Glavničica. Ruta vas dalje vodi po cesti uz Kašinsko polje, a u daljini se vide obronci Medvednice i Zelinske gore. Iza vas ostaje Martin Breg s tornjem stare crkve svetog Martina. Nakon 9,4 km nalazite se u Laktecu. Prolazite pokraj kapele Srca Isusovog izgrađene 1935. godine. Nakon kratkog spusta, dolazite do T raskrižja 8 na 10,3 km od početka rute, ovdje skrenite lijevo i nakon 500 m na slijedećem T raskrižju skrenite desno prema Bukevju. U središtu Bukevja, uz samu rutu nalazi se kapela sv. Marije Snježne, a odmah potom ulazite u lijepu šumu vijugajući cestom kroz hladovinu i umirujući šumski pejzaž. Malo usporite i uživajte u zvukovima, bojama i mirisima ovog lijepog dijela rute. Nakon šume u Križevčecu desno na brežuljku uz cestu je kapela sv. Benedikta. Na T raskrižju 9 na 14. km od početka rute, skrenite desno i nastavite vožnju prema Majkovcu. Na 15,3 km, na Y raskrižju 10 skrenite desno u smjeru Štakorovca, dok se lijevo, skretanjem s rute a    , cestom može odvojiti i doći do spoja s plavom biciklističkom rutom sa karte 10 Sveti Ivan Zelina, koja prolazi prelijepom zelinskom vinskom cestom i Zelinskom gorom. Ubrzo ulazite u Majkovec. Na Y raskrižju 11  , 16.7 km od početka rute, skrenite lijevo na manje prometnu cesticu koja vas vodi kroz sam centar sela Majkovec, ujedno i pored crkve Presvetog Trojstva iz 1779. god. Oprez, jer nakon crkve ponovo izlazite na nešto prometniju cestu na kojoj skrenite lijevo. Prije samog ulaska u mjesto Štakorovec na Y raskrižju 12  , 19.3 km od početka rute, skrenite desno u ulicu Brezje i nastavite laganom uzbrdicom prema nekada lijepoj kuriji Erdödy (vidi dio: Obitelji Drašković kroz povijest dugoselskog kraja), danas moderno uređenom privatnom posjedu. Pokraj kurije nasta­vite uspon Voćarskom ulicom i ulicom Štakorovečki breg. Prolazite vikendaškim bri­jegom, posebno živim vikendom, kada se iz vrtova čuje žamor i smijeh uz fini miris dima sa roštilja. Na Y raskrižju 13   , 20.1 km od početka rute, skrenite lijevo na maka­dam, dok se desno odvaja cesta prema obližnjem zaseoku. Nakon 600 m završavate lagani uspon. Na Y raskrižju skrenite desno u ulicu Trnac. Dalje nastavite hrptom brijega između vinograda i vinskih klijeti, većinom današnjih vikendica. Dolazite na Y raskrižje 14 s ulicom Jarek, skrenite desno. Na raskrižju se nalaze četiri stare tradicijske drvene kućice. Na oko 300 m od raskrižja, nalazite se na sljedećem Y raskrižju gdje skrenite lijevo u ulicu Starec, dok se desno odvaja ulica Ključec. Na sljedećem raskrižju 15 s ulicom Top, skrenite desno i nastavite ovom ulicom do Y raskrižja s Cekinbreškom ulicom. Na raskrižju skrenite lijevo i nastavite lagano nizbrdo. Od raskrižja Cekinbreške i ulice Top započinje strmi makadamski spust 16 kroz šumu. Budite oprezni u vožnji po makadamu nizbrdo. Nakon 22,8 km, izlazite iz šume na prometnu cestu i Y raskrižje s Hrebinečkom ulicom. Ovdje skrenite lijevo i asfaltom nastavite vožnju u smjeru Gornjeg Dvorišća. Na obližnjem brijegu, krajem dominira župna crkva sv. Brcka u Brckovljanima. Nadomak Gornjeg Dvorišća na T raskrižju 17   , 24,6 km od početka rute, naglo sa ceste po kojoj se vozite skrenite desno u Ulicu Marije Jurić Zagorke i nastavite vožnju prema Donjem Dvorišću. Ovdje imate mogućnost i produžiti ravno do Brckov­ljana i lijepe župne crkve skretanjem s rute b1   , ili skretanjem s rute b2 do obližnjeg, danas zapuštenog perivoja, nekad lijepog dvorca i uzornog imanja Božjakovina, gdje se nalazi jedan od rijetkih primjeraka mamutovca (divovske sekvoje) u Hrvatskoj. Govo­reći o Božjakovini, treba spomenuti pučku legendu koja govori da se “gospodin” napio dobra vina u božjakovačkom podrumu, i tako malo pripit izjavio: “Oh bože, jako vino.” Isto tako je zgodno spomenuti da je upravitelj imanja bio poznati hrvatski književnik Slavko Kolar, koji je ovaj kraj opisao u nekoliko svojih djela, a u Božjakovini je rođena nekada poznata operetna pjevačica Fanika Haiman, a tu stanuje i stvara akademski slikar Velimir Trnski. Ako umjesto skretanja s rute nastavite vožnju plavom rutom prema Dugom Selu, nakon Gornjeg Dvorišća ubrzo Dvoriškom ulicom nastavljate vožnju kroz selo Donje Dvorišće prema mostu preko rijeke Zeline. Nakon mosta Ulicom Borovec dolazite do Y raskrižja s raspelom 18   , 26,8 km od početka rute, ovdje skrenite desno i Lukarskom ulicom nastavite prema Lukarišću. Ubrzo dolazite do Y raskrižja 19 na kojem skrenite lijevo po Lukarskoj cesti prema magistralnoj cesti i benzinskoj postaji OMV uz prenoćište Sveti Nikola i susjedno prenoćište San u Lukarišću. Na raskrižju s glavnom prometnicom, Bjelovarskom ulicom, nastavite desno. Cesta je jako prometna i opasna, pa preporučamo oprezniju vožnju betonskim nogostupom desno od ceste sve do prvog raskrižja nakon ulazne ploče u Dugo Selo 20   , gdje skrenite desno u Kozinsku ulicu. Na sljedećem raskrižju, nakon raspela s desne strane ceste, skrenite lijevo u Starčevićevu ulicu. U daljini uočite toranj dugoselske župne crkve sv. Martina. Na kraju Starčevićeve ulice skrenite desno u Šaškovečku ulicu 21   , a odmah potom lijevo u Ulicu Dragutina Domjanića, mirnu i tihu iako je samo nekoliko metara sjevernije od bučne i prometne Ulice Josipa Zorića. Prošavši raskrižje s Ulicom Marije Jurić Zagorke, nastavite ravno pored Doma zdravlja s lijeve strane ceste, a potom skrenite lijevo u Osječku ulicu prema centru Dugog Sela uz Vatrogasni dom. Predahnite i popite piće u jednom od lijepih i ugodnih caffe barova u Kolodvorskoj ulici ili onom popularnom među dugo­selskim biciklistima Cork Pubu (Marije J. Zagorke 55). Posložite dojmove s pito­resknih ruta po dugoselskom području i razmislite kamo ćete dalje krenuti biciklis­tičkim rutama po Zagrebačkoj županiji.

Tehnički opis rute

1. Početak rute parkiralište u Sajmišnoj ulici kod gradske tržnice u Dugom Selu.
2. T raskrižje, skrenite desno u Ferenčakovu ulicu, lagano uzbrdo.
3. Na raskrižju Ferenčakove i ulice Vrhovec skrenite lijevo uzbrdo po makadamu.
4. T raskrižje, iz Šaškovečke ulice skrenite lijevo u Martinsku ulicu.
5. Y raskrižje, iz Martinske ulice skrenite desno u Grabersku ulicu i nastavite oprezno nizbrdo.
6. T raskrižje, skrenite lijevo u Prozorsku ulicu.
7. T raskrižje u Drenčecu, skrenite desno Bojničićevom ulicom prema naselju Glavničica.
8. T raskrižje, skrenite lijevo po cesti za Paukovac i Zelinu, te nakon 500m na sljedećem raskrižju skrenite desno u Bukevje.
9. T raskrižje u Križevčecu, skrenite desno.
10. Y raskrižje, skrenite desno prema Štakorovcu.
11. Y raskrižje, skrenite lijevo sa glavne ceste u samo naselje Majkovec.
12. Oprez! Y raskrižje na kojem skrenite naglo desno uzbrdo u ulicu Brezje i dvorcu Erdödy (privatni posjed).
13. Y raskrižje, skrenite lijevo i nastavite voziti po makadamskoj cesti
14. Y raskrižje, skrenite desno u ulicu Jarek. Na raskiržju, desno se nalazi nekoliko lijepo očuvanih drvenih kućica (klijeti).
15. Y raskrižje, skrenite desno u ulicu Top
16. Oprez! Strmi spust šumskim putem, odnosno makadamskom cestom.
17. T raskrižje u Gornjem Dvorišću, skrenite naglo desno u ulicu Marije Jurić Zagorke
18. Y raskrižje s raspelom, ovdje skrenite desno.
19. Y raskrižje ovdje skrenite lijevo i nastavite voziti prema glavnoj, magistralnoj cesti
20. Raskrižje sa Kozinskom ulicom, skrenite desno i nakon 150 m lijevo u Starčevićevu ulicu
21. Raskrižje Šaškovečke i Ul. D. Domjanića, skrenite lijevo u Ulicu Dragutina Domjanića.

Kulturno-povjesne i druge znamenitosti na crvenoj i plavoj ruti:

• Sveti Martin, svetac zaštitnik lutalica, izletnika i putnika, vinogradara i vinara, te gostiju hostela. Martin je uopće, jedan od najpoznatijih i najštovanijih svetaca Europe, “heroj narodnih običaja (folklora)”. Rođen je u Szombathelyu u Mađarskoj, vojnik, asket, biskup, dobročinitelj, koji je davne 371. godine u francuskom gradu Toursu 4. srpnja izabran za biskupa. Poznat je čin svetog Martina zajedništvo, nesebično dijeljenje s drugima, a najpoznatija je epizoda iz Martinova života kada je kao vojnik, za vrijeme jedne strašne francuske zime 354. godine, dio svog vojničkog kaputa podijelio sa siromašnim, golim čovjekom na vratima grada Amiensa, i tako ga zaštitio i spasio od sigurne smrti smrzavanjem. Štovanje i slavljenje svetog Martina 11. studenog najvažniji je događaj u cijeloj Europi, vrijeme kada se jede guska, te kuša i krsti mlado vino. U mnogim zemljama, Martin iz Toursa je glavi lik religijskih ilustracija. I danas su očuvane skulpture ili minijature koje pripovjedaju njegov život, vrline i čuda koja je činio (npr. u gradovima: katedrala u Toursu, Marmoutier, Chartres, Saint Florentin, Lucca i dr.), ili vitraji, potom freske (npr. Assisi) i tapiserije (npr. Angres, Montpezat i dr.) Umro je u Candes Saint Martin (Indre-de-Loire) 8. studenoga 397. godine, a pokopan je u Toursu 11. studenoga. Njegov grob u Toursu postao je mjesto hodočašća, najviše posjećivano od strane vjernika iz Francuske, Italije i Njemačke, i danas je to treće najveće hodočasničko mjesto ovog stoljeća nakon Jeruzalema i Rima. Projekt “Evropskog kulturnog puta – stopama svetog Martina iz Toursa” zaživio je u rujnu 2005. godine. Uključuje mnoge zemlje u kojima je živio, radio ili pohodio sv. Martin, a u Hrvatskoj je prvi na evropsku kartu 4. srpnja 2007. godine uvršten grad Dugo Selo. Na staru crkvu sv. Martina na Martin Bregu postavljen je odljev stope sv. Martina, rad franc. kipara Michel Audiarda. U gradu Dugo Selo djeluje udruga “Baština svetog Martina” koja štuje i prenosi novim generacijama riječ o Zemlji svetog Martina na Martin Bregu od 1209. godine i templarskom redu – Božjacima, njihovim posjedima i ulozi u životu vjernika. Obzirom na čin zajedništva i dijeljenja koje je zagovarao sv. Martin, uz projekt europ­skog kulturnog puta, osmišljeni su i “Europski dani zajedništva” od 8. do 11. studenoga. (Izvor: www.culture-routes.lu). Svetom Martinu su na području Zagrebačke županije posvećene župe: Ščitarjevo, Pisarovina (Jamnica Pisarovinska), Sveti Martin pod Okićem i Dugo Selo.
• Templari ili hramovnici, crkveno-viteški red – Osnovan je 1119. g. u Palestini, a njegovi su članovi bili plemići, koji su polagali posebni redovnički zavjet. Red se još na istoku obogatio i postao snažna feudalna organizacija. Stekli su mnoga imanja po svim europskim zemljama, a razvili su i velike novčarske poslove. U Hrvatskoj su se pojavili 1169. g. Uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva Emerika i Andrije ii koji su im poklonili goleme posjede. Njihovo glavno središte za Hrvatsku i Ugarsku nalazilo se u Vrani, a u Primorju su držali Senj (do 1269. g.), Belu u Zagorju, Glogovnicu, dio Pokuplja, u istočnoj Slavoniji Našice, Lješnicu i Rasašku, itd. Na svojim vlastelinstvima imali su samostane kojima su upravljali preceptori. Jedan takav samostan “kuća sv. Martina vojske Hrama” postojao je i u Božjakovini 1311. g. Sudbina templarskog reda određena je početkom 14. st. događajima u Francuskoj. Njihovi novčarski dužnici su mnogi vladari, pa tako i francuski kralj Filip iv Lijepi (1285–1314). Uspio je prenijeti sjedište papa u Avignon (1308.) i podrediti pape svom utjecaju. Da bi se riješio svojih dugova, 1307. g. pohapsio je templare i optužio ih za različite zločine, te je avinjonski papa Klement v nakon procesa objavio ukidanje templarskog reda, s tim da se njihovi posjedi u svim zemljama predaju drugom crkveno-viteškom redu – ivanovcima ili hospitalcima, redom osnovanim 1120. uz gostinjac sv. Ivana u Jeruzalemu. Nakon raspuštanja templara 1312. g. ivanovci u Hrvatskoj prezimaju sve posjede vransko priorata, a među njima i vlastelinstvo sv. Martina (Božjakovinu). Izvor: “Po dragome kraju dugoselsko područje”, Zagreb, 1981. g.
• Župna crkva sv. Martina, Dugo Selo – Crkva je iz 1900., građena po nacrtu arhitekta Hermana Bolléa na poticaj Izidora Kršnjavog i velikim zalaganjem župnika Josipa Zorića. Uzor je bila trobrodna crkva u Bernsfeldenu arhitekta Cadena. U unutrašnjosti je postignuta dojmljivost skladom oslikane arhitekture, historicističkog drvenog inventara te vitrajima na prozorima. Na glavnom oltaru nalazi se lik sv. Martina te kipovi sv. Nikole i sv. Augustina, izrađeni u drvu. Četiri pokrajnja oltara, visoke kvalitete izrade u drvu, posvećena su sv. Vidu, sv. Josipu, Majci Božjoj i Srcu Isusovu. Posebnost: Građena je u neogotičkom stilu, a uslijed sličnosti sa Zagrebačkom katedralom naziva se i “katedrala u malom”. U duhu historicizma izrađena je propovjedaonica, ispovje­daonica i klupe. Vrijedne orgulje izradili su domaći majstori Heferer i sin iz Zagreba. Svi vitraji u crkvi rad su Josipa Biffela, akademskog slikara. Glavni župni blagdan: 11. 11., na spomen sv. Martina iz Toursa. Otvorenost: u vrijeme misa (svaki dan u 18 sati). Kontakt: Župni ured Dugo Selo, J. Zorića 84, župnik: S. Kresonja, tel. 01 2750 207.
• Crkva sv. Martina na Martin Bregu – Najstarija crkva na dugoselskom području, danas u ruševinama, spominje se već daleke 1209. godine. Kao župna crkva spominje se 1334. godine, a nadzemni ostaci građevine potječu iz 16. st. Posebnost: Pretpostavlja se da je prva crkva bila u posjedu templarskog viteškog reda. O templarima na ovom području Institut za arheologiju provodi od 2002. godine sustavna arheološka istraživanja. Crkva sv. Martina zbog svog iznimnog smještaja na uzvisini s koje se pruža pogled na cijelu dolinu, a u daljini se vidi Zagreb i Medvednica, privlači brojne posjetitelje. Drvena skulptura sv. Martina na trgu ispred crkve, rad Josipa Cikača, u umanjenoj replici službeni je dugoselski suvenir. Kontakt: Župni ured Dugo Selo, J. Zorića 84, župnik S.Kresonja, tel. 01 2750 207.
• Obitelj Drašković kroz povijest dugoselskog kraja – Draškovići su staro hrvatsko feudalno plemstvo, podrijetlom iz Bužana u Lici. Geneaologiju ove obitelji može se pratiti od Jurja I. koji je živio oko 1450. g. pa do danas. Grofovi Drašković su dva stoljeća, od 1685., upravljali jedinstvenim vlastelinstvom Božjakovina. 1687. g. posjed postaje još značajniji jer dobiva i sajamsko pravo. Podignut je kasnobarokni dvor na kat, građen u ključ, izvana dosta izmijenjen, iznutra s još nekoliko i danas očuvanih stilskih detalja. Uz dvor su gospodarske zgrade i park sa egzotičnim drvećem, kojeg je navodno jedan vrtlar uredio poput parka uz dvor Laxenburg. I danas je kuriozitet ovog parka – arbo­retuma (zapušten, iako je proglašen spomenikom parkovne arhi­tekture 1965. g na 7 ha površine), jedan mamutovac (divovska sekvoja), predstavnik najvećih, najstarijih i najtežih živućih organizama na svijetu (skretanje s rute B2). Prepoznati ćete je po crvenkastoj, izbrazdanoj kori. I ona je danas zaboravljena, zato je pokušajte pronaći i barem nakratko posjetiti. Omanji jednokatni dvor ili kurija u Štakorovcu pripadao je također vlastelinstvu Božjakovina, a od kraja 18. st. vlasnik mu je obitelj Antuna grofa Erdödya. Kurija je smještena na brijegu, pročeljem okrenuta prema dolini rijeke Lonje. Izgrađena je u 17. st., a u 19. st. dograđivana. Danas su brojne historicističke pojedinosti nekada slikovite i dopadljivo uređene kurije gotovo neprepoznatljivo, moderno obnov­ljene za novu rezidencijalnu namjenu. U gradskom parku nalazi se samo ostatak nekadašnjeg malog dvorca ili kurije Drašković. To je jedan od dva zidana produžetka nekadašnje drvene kurije koji su joj prigrađeni u 19. stoljeću. Danas su u njemu stanovi. Svjetlija budućnost očekuje još jednu kuću obitelji Drašković odmah uz gradsko pogla­varstvo, jer ondje je u planu uređenje Kulturnog i turističkog centra grada Dugog Sela sa vrlo interesantnom prezentacijom i interpretacijom povijesti templara na ovim prostorima. Na starom groblju na Martin Bregu i danas je, kao svjedok dugog boravka obitelji Drašković u ovim krajevima, obiteljska grobnica o čijem uređenju brine grad, jer su posljednji članovi obitelji danas u Švicarskoj.
• Crkva sv. Brcka, Brckovljani – Crkva je iz druge polovice 14. st. (skretanje s rute B1). Srednjovjekovnu crkvu sv. Brcka ili Brikciusa podigli su ivanovci o čemu svjedoči njihov isklesani grb na zaglavnom kamenu svoda. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Brcka, a sa strane su kipovi sv. Petra i sv. Pavla, te ugarskih kraljeva sv. Stjepana i sv. Ladislava, zaštitnika Zagrebačke biskupije. Posebnost: Tijekom godina više je puta pregrađivana, da bi u doba baroka jednostavna kasnogotička jednobrodna crkva dobila križni tlocrt prigradnjom bočne kapele i sakristije. Od crkvenog inventara najznačajnija je propovje­daonica iz 1758. godine, koju je dao izraditi grof Ivan Drašković čiji su inicijali urezani na propovjedaonici. Blagdan sv. Brcka slavi se 13. 11. Otvorenost: u vrijeme misa (svaki dan u 17 sati). Kontakt: Župni ured Brckovljani, tel. 01 2757 789, www.brckovljani.hr
• Sveti Brcko (Brikcius lat.), biskup – povjesna je činjenica da je Brcko bio učenik osobe izuzetne svetosti, slavnog biskupa iz Toursa, svetog Martina. Brcko je bio vrlo nesređen i nezgodan redovnik, no sv. Martin je bio dalekovidan čovjek pa je shvatio da i njegov nesređeni đakon jednoga dana može ipak doći do duhovnog savršenstva. Prorekao mu je da će ga čak i nasljediti na biskupskoj stolici, ali da će kao biskup imati poteškoća te morati puno trpjeti. Brcko ga je i nasljedio krajem 4. st. na biskupskoj stolici u Tours, gdje je biskupovao gotovo pola stoljeća, a u tom razdoblju uvidio i veliku svetost svoga nekadašnjeg učitelja sv. Martina, te svoje nesmotrenosti prema njemu iskupio gradnjom prve bazilike na njegovu grobu. U istoj je bazilici i on poko­pan, nakon što je 444. godine umro u dubokoj starosti. Slavi se 7. 11., a jedina župa u Hrvatskoj posvećena sv. Brcku uz brckovljansku župu je kalnička župa sa srednje­vjekovnom crkvom sv. Brcka iz 1509. godine.
• Kapela B. D. Marije, Brckovljani – Ovu kapelicu 1743. godine podiže Franjo pl. Praszkach kao grobnicu sebi i svojim potomcima. Od 1862. do 1864. na mjestu već ruševne kapele sagrađena je nova neogotička kapela Marijina Pohođenja. Kapela je jednobrodna građevina koja ima poligonalno svetište, dvije pobočne kapele koje tvore tlocrt križa, i tornjić nad glavnim ulazom poviše kojeg je rozeta. U njoj se nalazilo i pjevalište. Gradio ju je graditelj Pfeifenberger, a oslikali slikari Zasche i Prokše. Od slika valja spomenuti “Pohod Marije Elizabeti” (1857. g.), “Sv. Valentin blagoslivlja” (1861. g.), “Sv. Antun Padovanski s Isusom” (1861. g.), “Sv. Franjo Ksaverski krsti crnca” (1861. g.).  1894. godine, slikar M. Antonini obnavlja stare i dodaje nove slike. Zadnji popravci na kapeli rađeni su 1961. godine. Kapela je danas osuđena na propadanje. Dio slika je prenesen u župnu crkvu sv. Brcka, dok se slika “Sv. Franjo Ksaverski krsti crnca” nalazi u Muzeju  za umjetnost i obrt u Zagrebu. Od ostalog inventara poznato je da se zvono iz ove kapele nalazi u Kapeli Srca Isusovog u Lonjici.
• Kapela Presvetog Trojstva, Majkovec – Prva kapela Presvetog Trojstva sagrađena je u vii. stoljeću. Pavao Češković 1721. financira gradnju nove kapele koja je sagrađena od hrastovine. 1779. godine na tom se mjestu nalazi zidana kapela sa tri oltara. Danas postoji samo jedan oltar Presvetog Trojstva. Dotrajali toranj prekriven je bakrom 1997. g., a krov na lađi je promjenjen 1998. godine. Misa se slavi svake druge nedjelje (9.30) i svake druge subote (navečer) naizmjenično s misom u crkvi Srca Isusovog u Lonjici. Proštenje je na svetkovinu Presvetog Trojstva (kraj svibnja), na Pavlovo (obraćenje svetog Pavla, nedjelja iza Spasova) i na svetog Roka. Kontakt: Župni ured Brckovljani.
• Poljska raspela (poklonci) – Takva su raspela oduvijek postojala više-manje u svim selima dugoselske i brckovljanske župe i zabilježena su ne samo u katastarskim mapama nego i u geografskim kartama specijalkama radi orijentacije stranim prolaz­nicima. Zato je čuvanje poljskih raspela ili križeva stvar koliko vjernika toliko i drugih činitelja. Za uzdržavanje pojedinog raspela brinu se vjernici pojedinog sela sporazumno sa župnikom. U posljednje vrijeme podignuta su raspela: 1926. u Majkovcu, 1931. u Hrebincu, 1932. u Gračecu i Banjem Selu, 1937. u Prikraju, 1967. popravljeno je raspelo u Štakorovcu, itd.
• Crkva Bl. Augustina Kažotića, Lupoglav (izvan ruta) – za znalce i ljubitelje kvalitetnih radova kipara Antonia Michelazzia iz Rijeke (1743.–47.), naručene kao ukras zagrebačkoj katedrali, a danas smještene u ovoj župnoj crkvi iz 1818. g., posvećenoj učenom dominikancu i zagrebačkom biskupu (1303.–1318.) rođenom u Trogiru, izdvajamo kameni glavni oltar s mramornim kipovima sv. Augustina, bl. Augustina Kažotića i biskupa Karla Boromejskog, te mramorni reljef sv. Franje Ksavera, sličan kao i u katedrali u Grazu, iz 1745. g.

Smještaj, ugostiteljska ponuda i sport i rekreacija:

• Restoran-izletište Klet obitelji Bunčić, Šaškovečka bb, Martin Breg, tel. 01 2781 133, 2781 140, www.buncic.hr
• Gostionica sa sobama San, Bjelovarska 67, Lukarišće, tel. 01 2763 649,www.semper.hr
• Motel i restoran Sveti Nikola, Bjelovarska 69, Lukarišće, tel. 01 2763 165, 2756 082,www.mild-trade.hr
• Gostionica sa sobama Ježevo, Ježevska bb, Rugvica, tel. 01 2775 668,spenava@inet.hr
• Restoran Ribarska koliba (ribnjaci Ciglana), Rugvička bb, tel. 01 2753 393,www.buncic.hr
• Restoran Dioniz, J. Zorića 31, Dugo Selo, tel. 01 2759 760, restoran.dioniz@email.t-com.hr
• Konoba Barba, J. Zorića 59, Dugo Selo, tel. 01 2753 947
• Gostionica sv. Brcko, Stjepana Radića 28, Brckovljani, tel. 01 560 2912 (zatvoreno nedjeljom)
• Slastičarnica Slastice kod Katice – templarski kolači, J. Zorića 12, Dugo Selo, tel. 01 2752 005, 091 5898 766

Servisne informacije:

• Turistička zajednica grada Dugo Selo, A. Mihanovića 1, 10370 Dugo Selo, tel. 01 2751 404, fax: 01 2751 405, tzdugoselo@tzzz.hr, tzdugoselo@tzzz.hr, www.dugoselo.hr
• Biciklistički klub Dugo Selo 2001., Domobranska 4, 10370 Dugo Selo, tel. 01 2753 868, mob.: 098 693 276 (Dragan Mikulić-Mika), 098 781 254 (Maja Micić), 098 178 6779 (Tomislav Mažar), dragan.mikulic@bk-dugoselo.hr, www.bk-dugoselo.hr
• Poglavarstvo grada Dugo Selo, J. Zorića 1, 10370 Dugo Selo, tel. 01 2753 705,www.dugoselo.hr
• Poglavarstvo općine Brckovljani, J. Zorića 1, Dugo Selo, tel. 01 2753 524,www.brckovljani.hr
• Poglavarstvo općine Rugvica, Trg J. Predavca 1, Dugo Selo, tel. 01 2764 215
• Dom zdravlja Dugo Selo, D. Domjanića 12a, Dugo Selo, tel. 01 2785 500, Hitna medicinska pomoć: 01 2753 094, 2785 555
• XII Policijska postaja Dugo Selo, A. Mihanovića 2, Dugo Selo, tel. 01 2753 044, 2753 083 ili 92
• Željeznički kolodvor Dugo Selo, M. Gupca 5, tel. 01 2753 277, vozni red: www.hznet.hr
• Skela na Savi Oborovo – Vrbovo Posavsko, skelar Damir Obrstar, tel. 01 2761 129, mob. 098 376 517, ne vozi za visokog vodostaja rijeke Save
• Skela na Savi Lijevi Dubrovčak – Desni Dubrovčak, skelar Boris Sučec, tel. 044 716 017, mob. 098 9898 297, ne vozi za visokog vodostaja rijeke Save
• Bike shop i biciklistički servis Ljubičić, Bjelovarska 79, 10360 Sesvete, tel./fax: 01 2009 676, mob. 091 5855 933, 098 9380 813
• Vulkanizer BELI, autopraonica i vulkanizer, J. Predavca 26, Dugo Selo, tel. 2751 254, radno vrijeme od 8 do 17h
• Benzinske postaje INA, Zagrebačka bb, tel. 01 2753 773, 2753 786 i Bjelovarska bb – Božjakovina, tel. 01 2753 366
• Benzinska postaja OMV, Bjelovarska 69, Lukarišće, tel. 01 2763 165
• Benzinska postaja TIFON, Zagrebačka bb, tel. 01 2751 457
• Bankomati: Zagrebačka banka, J. Zorića 17, Kolodvorska 1 i Zagrebačka 108
• Privredna banka Zagreb d.d., A. Mihanovića 2
• Raiffeisenbank Austria d.d., Zagrebačka 13
• Erste & Steiermarkische Bank d.d., J. Zorića 17
• Volksbank, Zagrebačka 15
• Hrvatska poštanska banka d.d., J. Zorića 26 i Oborovska 22
• HVB Splitska banka d.d., Zagrebačka 7
• Kreditna banka Zagreb d.d., Oborovska 61 (Super Konzum)
• Podravska banka d.d., J. Zorića 23