Hrvatski velikani

Iako miran kraj, u sjeni velikoga grada, slikovita mjestašca raspršena po Zagrebačkoj županiji rodna su gruda nekih važnih ljudi iz hrvatske prošlosti. Možda ih je baš njihov zeleni zavičaj nadahnuo na velike zamisli i postignuća. Njihova imena zlatnim su slovima ispisana u hrvatskoj povijesti, a s posebnim ih ponosom pamte mjesta iz kojih dolaze. 

Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.)

Popularna i važna književnica prve polovine 20. stoljeća, prva profesionalna hrvatska novinarka, a danas i feministička ikona, rođena je u selu Negovec kraj grada Vrbovca. Iako je djetinjstvo provela u Zagorju, na obiteljskom imanju, građani Vrbovca s ponosom se diče poveznicom s ovom talentiranom i snažnom ženom.

Milka Trnina (1863. – 1941.)

O veličini ove operne dive dovoljno govori činjenica da je sam Puccini rekao kako nema bolje Tosce. Rođena je u Vezišću, u današnjoj općini Križ kraj Ivanić-Grada, a u uspješnoj karijeri nastupala je u najvećim svjetskim opernim kućama. Vezišće joj se odužilo spomenikom, a u Križu i Ivaniću brojna umjetnička događanja nose njezino slavno ime.

Dragutin Domjanić (1875. – 1933.)

Prigorski sin, rođen u Adamovcu, najpoznatiji nam je kao autor antologijske pjesme Fala. Velik majstor stiha, pjesme je pisao isključivo na svome rodnome kajkavskom narječju i ostavio dubok trag u modernoj hrvatskoj lirici. Lokalno kulturno-umjetničko društvo nazvano je po njemu, a posvećene su mu tradicionalne manifestacije Domjanićeve noći i Recital suvremenog kajkavskog pjesništva.

Đuro Deželić (1838. – 1907.)

Kad vidite vatrogasce kako hitaju nekome u pomoć, sjetite se da to možemo zahvaliti Đuri Deželići. Kao što se vidi na spomeniku postaljenom u Zagrebu u ulici koja nosi njegovo ime, on je osnivač vatrogasne službe u Hrvatskoj. Uz to, ovaj svestrani velikan rođen u Ivanić-Gradu bio je književnik i publicist, ali i revan javni službenik. 

Ferdo Livadić (1799. – 1879.)

Iako nije rođen u Samoboru, ovaj ilirac proveo je veći dio života u njemu i postao ključna ličnost društvenog života toga gradića. Na svom je imanju primio i Franza Liszta! On je i prvi moderni skladatelj u hrvatskoj glazbi, posebno nadahnut narodnim glazbenim blagom.

Ante Kovačić (1854. – 1889.)

Selo Oplaznik kraj Marije Gorice rodno je mjesto poznatog hrvatskog književnika čiji je roman „U registraturi“ obavezna lektira. I ostalim se djelima iskazao kao velikan realizma, a da nije tragično skončao, tko zna što bi još stvorio. Osnovna škola u Mariji Gorici i knjižnica u Zaprešiću nose njegovo ime.

Ljubo Babić (1890. – 1974.)

Poznati slikar raznolika opusa, povjesničar umjetnosti, scenograf i likovni pedagog iz plemenitaške obitelji rođen je u Jastrebarskom. Velik intelektualac, ostavio je neizbrisiv trag u društvenom životu Zagreba i Hrvatske. Osnovna škola u Jastrebarskom nazvana je njemu u čast.

Josip Jelačić (1801. – 1859.)

Nacionalni junak, najslavniji hrvatski ban i vojskovođa rođen je u velikaškoj obitelji u Petrovaradinu, no neraskidivo je vezan uz Zaprešić, odnosno velikaški kompleks Novi dvori. Uredio je i dogradio postojeću kuriju i imanje, gdje je živio s obitelji, a tu je i pokopan.

Vjenceslav Richter (1917. – 2002.)

Iz male Donje Drenove kraj Svetog Ivana Zeline došao je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Plodan likovnjak, bio je i kipar, slikar i scenograf, a za svoj rodni kraj osmislio je projekt Kotarske uredske zgrade u Zelini, iz 1953. godine.

Petar Zrinski (1621. -1671.)

Hrvatskog bana i pjesnika pamtimo kao tragičnog sudionika Zrinsko-frankopanske urote. Malo tko zna da je rođen u Vrbovcu. Kao mlad bio je kapetan žumberačkih uskoka, s kojima je ratovao po Europi u Tridestogodišnjem ratu, da bi poslije postao proslavljeni vojskovođa u borbama protiv Osmanlija. Njegovo ime pronosi lokalno hrvatsko kulturno umjetničko društvo iz Vrbovca.

hrHR

Pretraživanje

Search

Korištenjem ove stranice pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content