Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dobro je znati…

  • Charlie Chaplin je 1932. na putu iz Beča u Trst stao u svratištu Vila Horvat, u središtu sela Plešivica. Tu je prenoćio, jeo piletinu u umaku i pio lokalno vino. I plesačica Isadora Duncan bila je gošća ovog plešivičkog pansiona, ugaslog početkom 2. svjetskog rata;
  • na nesretnom Titanicu plovilo je 30 hrvatskih iseljenika, među njima i Stjepan Turčin iz sela Bratina kraj Pisarovine. Zato je tu spomen-kuća „Titanic 100“, koju je uredila istoimena udruga proučavatelja slavnog brodoloma;
  • prvi planinarski izlet u Hrvatskoj bila je „laznja“ Hrvatskog planinarskog društva u Samoborsko gorje, na Oštrc i Plešivicu, 17. svibnja 1875. godine. U to vrijeme takav je izlet u Samoborsko gorje bio ozbiljan podvig;
  • kornjača podno zidina staroga grada Samobora prema legendi, spuštala se u grad svake sedme godine, a gospodari grada morali su joj dati dijete od 7 godina koje bi ona progutala. Međutim, dogodilo se da gospodari grada nisu više imali sedmogodišnjeg djeteta osim vlastitog. Što se više bližio čas da kornjača dođe po dijete, to su više očajavali. U tom su se očaju, zajedno sa stanovnicima mjesta, stali moliti bogu da im spasi dijete. On je uslišao molbe te okamenio kornjaču a dijete je bilo spašeno;
  • Barbara Celjska (1392. – 1451.), u predaji poznatija kao Crna Kraljica, bila je gospodarica Staroga grada Samobora. Na glasu kao zla i okrutna žena, bavila se alkemijom, a o njoj su pisali europski alkemičari Johann von Laaz i Bazilije Valentin;
  • utvrda Stari grad Samobor podignuta je na živoj stijeni u 13. stoljeću. Pisac August Šenoa spominje ga u romanu „Zlatarevo zlato“, a početne scene filma „Božji oklop“ s Jackiejem Chanom iz 1987. godine snimane su upravo na njegovim ruševinama;
  • u Ivanić-Gradu se već četvrti naraštaj obitelji Kruh Vuk bavi tradicionalnim opančarskim obrtom. Opanci se danas više ne nose, osim kao dio narodne nošnje, a umijeće izrade registrirano je kao nematerijalna kulturna baština;
  • kad arheolozima spomenete Budinjak, pomislit će na poseban tip brončane kacige iz željeznog doba. Arheološko nalazište na području Žumberka stoji na ostacima pretpovijesnog naselja s grobljem, a najvrjedniji nalaz upravo je kaciga iz kneževskog humka, nazvana po obližnjem mjestašcu Budinjaku;
  • iz krašićkog kraja potječu bl. Alojzije Stepinac, kardinal Franjo Kuharić (rođen u Pribiću), biskup Juraj Jezerinac (rođen u Prekrižju), biskup Josip Mrzljak i niz ostalih crkvenih veledostojnika, s toga ovaj kraj s pravom možemo nazvati mjestom molitve, mira, hodočasničko mjesto i nadasve značajno rodno i smrtno mjesto blaženika Alojzija Stepinca – Dolina kardinala;
  • prva međunarodna automobilska utrka na području Hrvatske organizirana je 16. svibnja 1926. na relaciji Plješivica – Samobor – Plješivica pred 2.000 gledatelja. U Samoboru je izgrađen i prvi teniski teren u Hrvatskoj, još 1890. godine, na posjedu grofa Maksa Montecuccolija;
  • kojnača je tramvaj kojeg su vukli konji, a koji je od 1907. do 1937. godine prevozio putnike i teret po Velikoj Gorici. Tramvajska je pruga bila dugačka osam kilometara i protezala se od Novog Čiča, sela jugozapadno od Velike Gorice, preko središta Velike Gorice do željezničkog kolodvora u Gradićima;
  • podgutnica je crveni rubackojeg su turopoljske djevojke vezivale mladićima pod vratom (gutom) prije odlaska u vojnu službui smatra se pretečom kravate. Rubac svezan a la Croate (na hrvatski način) prepoznat je na našim vojnicima u 17. stoljeću u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata;
  • Vrata od krča predstavljaju jedinstveni spomenik ljudskom radu, podignut u šumi zvanoj Turopoljski lug. Šume su donosile veliki prihod Plemenitoj općini turopoljskoj, tako da su bile brižno čuvane i održavane, ali Turopoljci su bili prisiljeni krčiti šumu kako bi stvorili više obradive površine i prostora za livade. Nakon jednog takvog krčenja u Turopoljskom lugu koje je trajalo od 1774. do 1779. godine, zemlja je podijeljena na 1600 jednakih parcela prema ovlaštenim pravima. U čast ovom zajedničkom uspjehu na granici krčevine i ostatka šume Turopoljci su podigli tzv. “Vrata od krča” – dva drvena stupa preko kojih je pružena velika greda. Za vrijeme velike poplave 1914. godine vrata su srušena. Ponovo su obnovljena i postavljena 1916. godine;
  • turopoljska svinja jedna je od najstarijih izvornih pasmina svinja koja se u pisanim dokumentima spominje već 1352. godine. Njen život oblikovale su hrastove šume Turopolja u kojima se svinje vode na žirovanje odnosno ishranu žirom, a zbog ekološkog uzgoja i danas, njeno meso je posebne kvalitete;
  • Mlin i mlinarova Iža sagrađena uz mlin na potoku Draga originalna je mlinareva kuća u kakvoj je nekada živjela mlinareva obitelj i ima sve tradicionalne elemente koje je jedna ovakva kuća imala od kojih su neki stari i preko stotinu godina (ložište krušne peći, slike, ormar, postelja…);
  • najvrjednija prirodna baština Jastrebarskog i okolice svakako je ornitološki rezervat Crna Mlaka, proglašena 1980. godine specijalnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Rezervat je uvršten u popis Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki rezervati važnih područja u Europi IBA. Svojevrsni zaštitni znak Crne Mlake je patka njorka. Tijekom ljeta i rane jeseni najveće okupljalište te vrste pataka u srednjoj Europi je upravo Crna Mlaka – okupi ih se i do pet tisuća;
  • Bačvarska zbirka obitelji Golub proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a sastoji se od mnogih bačvarskih alata, barrique bačvi, brenti, vedra, lakomica, okruglih i ovalnih bačvi, koje su rezultat posebnog truda da se održe ova vrlo vrijedna tradicionalna znanja. Stari alat te proces izrade bačve moguće je vidjeti u bačvarskoj zbirci u centru Jastrebarskog;
  • prvi hrvatski električni automobil Concept One proizveden je u Svetoj Nedelji. Hrvatska tvrtka  za proizvodnju vrhunskih električnih vozila, Rimac Automobili osnovana je 2009. godine sa sjedištem u Svetoj Nedelji. Uz prvi električni automobil tvrtka proizvodi i električne bicikle. Tvrtka posjetiteljima nudi mogućnost razgledavanja električnog automobila i električnih bicikala te probne vožnje;
  • Grgosovu špilju otkrio je Josip Grgos, kopajući kamenje za gašenje vapna 1973. godine. Bogatstvo sigama – stalaktitima i stalagmitima pridonijelo je da Grgosova špilja, po mnogima najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske, već 1974. bude proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode;
  • u Botaničkom vrt Suban može se pronaći raznoliko bilje, čak i iz mediteranskog podneblja … i da je to sada već cijeli herbarij s preko dvije stotine vrsta cvjetova sa svih strana svijeta;
  • u Zelinskoj gori, oko 5 kilometara od Svetog Ivana Zeline, nalazi se kamena utvrda Zelingrad i ubraja se u značajne srednjovjekovne burgove šire okolice Zagreba. U vlasništvu je i pod upravom Muzeja Sveti Ivan Zelina;
  • Muzej Marton  prvi je privatni muzej u Hrvatskoj. Osnovao ga je 2003. godine Veljko Marton kako bi javnosti omogućio pristup vlastitoj zbirci umjetnina. U muzeju je trenutno izloženo više od 1000 umjetničkih djela i predmeta primijenjene umjetnosti, nastalih na području srednje i zapadne Europe te Rusije, uglavnom u razdoblju između 1750. i 1850. godine;
  • svega pet kilometara sjeverozapadno od Samobora, u Rudama nalazi se prvi rudarski muzej na otvorenom u Hrvatskoj – Rudnik sv. Barbara, i jedan je od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza. Ni danas se pouzdano ne zna kada se počelo rudariti u Rudama, ali po nekim podacima, kao i po starim rudarskim radovima prepoznatljivim po uskim i niskim hodnicima rađenim bez korištenja baruta, može se zaključiti da se ovdje radilo već u srednjem vijeku, a možda i u doba Rimljana;
  • Selo roda u Donjoj Kupčini – atrakcija u kojem su gnijezda bijelih roda po broju među vodećim u Hrvatskoj;
  • Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću čine jedinstveni primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Ovaj spomenik kulturno-povijesne baštine izgrađen je oko 1611. godine, a kroz godine je promijenio brojne vlasnike: obitelji Zrinski, Feštetić, Čikulin, Erdödy te Sermage. Posljednji vlasnici kompleksa bili su plemićka obitelj Jelačić od 1851. godine kada ga je za 175.000 srebrnih forinti kupio ban Jelačić. U njegovom vlasništvu dvorac je temeljito preuređen i nadograđen;
  • Dvorac Lužnica koji je u posjedu sestara milosrdnica, jednokatni dvorac koji je nastao na položaju nekadašnjeg kaštela. Strukturalna se zasebnost dvorca ističe kroz arhitektonski pothvat ugaonim kulama koje su cilindričnog oblika, postavljene na vanjskim uglovima i predstavljaju baroknu obradu renesansnog motiva. Prekrasan park koji se prostire oko dvorca proglašen je zaštićenim prostorom u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture, a čine ga engleski perivoj i jezero, šumarci i šetnice;
  • u relativno kratkom razdoblju iz Samobora su došle tri dobre vijesti. Nakon rudarske greblice i samoborske kremšnite, i samoborska češnofka postala je zaštićeni proizvod
  • Greblica je otišla najdalje i izborila zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji, kremšnita je ušla u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, dok je češnofka dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla. Zaštita na državnoj razini važan je prvi korak do istaknutog položaja na europskoj gastronomskoj karti;
  • jedna od najvećih lipa, k tome zvana uskočka lipa nalazi se u Hrvatskoj, u samom srcu čiste prirode Žumberka. Uz jednu važnu činjenicu da je ovo stablo odoljelo svim napadima i provalama, naša lipa stoji uspravno već preko 400 godina;
  • najveći slap žumberačke gore, Sopotski slap, visok je čak 40 metara;
  • na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima više od 850 izvora, čije vode teku krškim podzemljem i površinom;
  • područje Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima najveću bioraznolikost špiljske faune na svijetu.
hrHR

Pretraživanje

Search

Korištenjem ove stranice pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content