Od svetonedeljskih i samoborskih vidikovaca do prostranih oranica i nizinskih šuma klinčaselskog Pokuplja.

Start: Sveta Nedelja, Cilj: Sveta Nedelja, Dužina: 44 km
Ukupni uspon: 500 m, Najviša točka: 335 m
Vrijeme vožnje: 3–4 h
Težinski faktor: 3/5
Podloga: Asfalt
Odmorišta: Svetonedeljski Breg, Konščica, Galgovo, Kupinec, Ašpergeri (vidikovac na Zagreb), Rakov Potok

Tehnički opis rute

1. Početak biciklističke rute na parkiralištu u središtu Svete Nedelje, odakle krenite lijevo u Ulicu Vladimira Nazora prema Svetonedeljskom Bregu.
2. Kratak, ali vrlo strm uspon zavojitom cestom. Ovisno o kondiciji vozite ili gurajte bicikl.
3. T raskrižje nastavite ravno. Lijevo se odvaja biciklistička ruta “Po svetonedeljskim bregima i ravnici” s biciklističke karte broj 3 tz Zagrebačke županije iz 2005. g.
4. Strm i zavojit spust po uskoj, novoasfaltiranoj cesti za Kladje. Potreban oprez pri spuštanju.
5. R askrižje, nastavite lijevo u smjeru Galgova. Oprez prilikom skretanja.
6. Y raskrižje, nastavite lijevom stranom. U raskrižju je kapela Sv. Josipa – vidikovac i skretanje s rute A za Klake i Etno kuću pod Okićem.
7. Y raskrižje, nastavite lijevom stranom prema središtu Galgova. Spoj s crvenom rutom karta 13 iz oba smjera Dolec Podokićki i Drežnik Podokićki.
8. Oprez na raskrižju sa Karlovačkom cestom. Nastavite ravno u smjeru Gornje Zdenčine.
9. Y raskrižje, nastavite lijevo u smjeru Kupinca. Skretanje s rute B desno vodi prometnijom cestom do izlaza za autocestu i do Donje Zdenčine – Seljačkog turizma Šimanović.
10. T raskrižje, skrenite lijevo u smjeru naselja Maretići i Cupari.
11. Y raskrižje, skrenite lijevo u smjeru naselja Ašpergeri.
12. T raskrižje, skrenite lijevo u smjeru Horvata i Rakovog Potoka. Oprez pri skretanju!
13. Raskrižje kod željezničke pruge, nastavite ravno u smjeru Rakovog Potoka.
14. Oprez na raskrižju sa Karlovačkom cestom, nastavite ravno u smjeru Mala Gorica.
15. T raskrižje, lijevo odvojak ceste/puta – biciklističke rute “Po svetonedeljskim bregima i ravnici” s biciklističke karte broj 3 tzzž iz 2005. g. Također, lijevo se skreće za Šetnicu Sv. Marije Magdalene do istoimene kapelice na brijegu. Skretanje s rute C za Adrenalinski park.
16. Y raskrižje, skrenite desno i 300 m dalje ponovo skrenite lijevo. U raskrižju je caffe bar Kolonada.

Od svetonedeljskih i samoborskih vidikovaca do prostranih oranica i nizinskih šuma klinčaselskog Pokuplja

Plava biciklistička ruta vodi vas po bregovima svetonedeljskog i klinčaselskog područja, gdje se susreće sa crvenom rutom.
Sveta Nedelja je najmlađi grad Zagrebačke županije, smješten 17 km zapadno od Zagreba. Prostire se na oko 42 km² s ukupno 14 naselja i oko 20.000 stanovnika. Gradić je živopisan odmah na prvi pogled, po crkvi Presvetog Trojstva, ali i zelenom Svetonedeljskom Bregu gradskom vidikovcu, šetnici, ali i popularnom stambenom i vikendaškom mjestu. Značajna je i blizina rijeke Save s nizinskim predjelima – jezerima i ribnjacima Rakitje, Orešje, Strmec i Kerestinec, velikim potencijalom u turističkoj i sportsko-rekreacijskoj budućnosti grada Sveta Nedelja. Važan je i kompleks dvorca Erdödy s prostranim parkom i zemljištem uz dvorac smješten u Kerestincu, a tu je jedinstven Adrenalinski park u Jagnjić Dolu, do kojeg vode i uređene gradske šetnice Kozjak i Svete Marije Magdalene. Toliko za početak i kratak informativni uvod, jer Svetu Nedelju i njene vidikovce i brege najbolje ćete upoznati u istraživanju na biciklu ili šečući, stoga krenite redom u ritmu koji vam najviše odgovara i u odabiru onog što vam se najviše sviđa.

Ruta započinje u središtu Svete Nedelje, gdje na parkiralištu uz zgradu Poglavarstva grada Sveta Nedelja i turističke zajednice na Trgu Ante Starčevića možete ostaviti automobil. 1 Sa parkirališta krenite lijevo u Ulicu M. Stilinovića i još jednom lijevo u Ulicu Vladimira Nazora, kojom na početku lagano, a poslije vrlo strmo počinje težak uspon cestom na Svetonedeljski Breg. Ruta je zamišljena tako da bude nakratko teška odmah na početku vožnje, dok ste još svježi i puni elana, jer vožnja svetonedeljskim krajem ne bi bila ono pravo, a da ne otkrijete ljepote panoramskog pogleda sa Svetonedeljskog Brega. Nakon 700 m od početka plave rute dolazite do raskrižja s Ulicom Sopot. Na raskrižju je oznaka za dvije šetnice, Kozjak i Svete Marije Magdalene. Na raskrižju nastavite ravno uzbrdo. 2 Na 1.3 km od početka rute na T raskrižju s raspelom lijevo uz cestu završava strmi uspon na Svetonedeljski Breg, a plava ruta dalje nastavlja ravno nešto užom, asfaltnom cestom sa panoramskim pogledom za pamćenje. Zastanite okruženi livadama i voćnjacima na hrptu Svetonedeljskog Brega gdje pogled seže u daljinu na sve četiri strane svijeta. Na Samobor “med gorami”, na rijeku Savu u nizini, na krovove svetonedeljskih kuća, na Medvednicu, Zagreb, kao i na dvorac Mokrice i brežuljke u susjednoj Republici Sloveniji. U nastavku vožnje rutom, uz još jedan laganiji uspon proći ćete pored nekoliko očuvanih tradicijskih kuća, ali i dosta zemljišta za prodaju. Na 2.3 km rute dolazite na T raskrižje 3, na kojem se s lijeve strane spaja put, ujedno i biciklistička ruta “Po svetonedeljskim bregima i ravnici” s Karte 3 biciklističkih ruta tz Zagrebačke županije. Na ovom mjestu nastavite ravno u smjeru Kladja. Ubrzo počinje strm i zavojit spust 4 po uskoj, novoasfaltiranoj cesti. Oprez je potreban cijelo vrijeme spusta! Na spustu možete i nakratko zastati, jer pogledi na okolicu su i dalje vrlo lijepi, a proći ćete i pored jedne dobro očuvane, tradicijske kuće s ganjkom. Nakon spusta ulazite u Kladje. Vozite asfaltnom cestom uz šumu i livade sve do raskrižja sa glavnom cestom prema Galgovu, na 5.2 km od početka rute 5. Na raskrižju je caffe bar “Špinks”. Ovdje skrenite lijevo na prometniju cestu Samobor–Kladje–Konščica–Galgovo. Potreban je dodatan oprez na cesti te snaga za savladavanje uzbrdice koja slijedi na ruti. Nakon 6.8 km dolazite na Y raskrižje za Galgovo i Molvice (lijevo), a plava ruta nastavlja desno u smjeru Galgova. Prolazite pored izletišta “Milečki”, a vozeći se ovim dijelom rute imate predivan pogled prema jugu. Na Y raskrižju (7.6 km) 6, uz lijepu kapelu Sv. Josipa, iz 1928. odnosno 1945. g., koja ujedno označava i kraj uspona od Kladja možete kratko odmoriti uz lijepi pogled na srednjevjekovni Okić-grad, ili prošetati do livada uz kapelu i doživjeti još jedan lijep panoramski pogled na Svetu Nedelju i Samobor. Ovdje također možete i desno cestom, skretanjem s rute A doći do sela Klake i Seoskog turizma “Etno kuća pod Okićem”, koji nisu daleko. Na isti način možete doći i do planinarskog doma “Dr. Maks Plotnikov” i do samih ruševina Okić-grada. Plava ruta na raskrižju nastavlja lijevo glavnom cestom za Galgovo. Očekuje vas lagano i ugodno spuštanje u smjeru Galgova. Vozeći se cestom uz livade, kuće, šumu, selo Falaščak, dolazite na T raskrižje 10 km od početka rute 7, gdje držite lijevu stranu ceste, jer se na istom raskrižju desno cesta spušta do Dolca Podokićkog i lijepe, župne crkve Sv. Martina Biskupa u Svetom Martinu pod Okićem, na crvenoj biciklističkoj ruti. Od raskrižja lijevo cestom ulazite u Galgovo. Središtem Galgova, Trgom Sv. Roka, dominira istoimena kapela. U blizini je vatrogasni dom i buffet “Veseli Pero” ugodan za stanku i okrijepu. Ovo je zaista lijepo brežuljkasto područje izletnički nadasve interesantno i motivirajuće, a ugodno za vožnju biciklom. Još davnih dana ove je prostore u svojim zapisima opisao geograf, istraživač hrvatske flore i speleolog Dragutin Hirc (1853. – 1921.), nazvavši jugoistočni dio obronaka Plešivice – Svetomartinsko humlje, s Galgovom (287 m) i Pavučnjakom (202 m). Svetomartinsko humlje, smatra Hirc, je prostor od potoka Molvice do potoka Okićnice, odnosno od Konščice do Rakova Potoka, zgodna informacija obzirom na vožnju baš tim prostorima izletničke okolice Zagreba. Na raskrižju u centru Galgova plava ruta nastavlja prema jugu, dok se desno, u smjeru Drežnika Podokićkog, nizbrdo cestom spaja crvena biciklistička ruta. Plava ruta od Galgova cestom lagano nizbrdo vodi prema Pavučnjaku sa lijepim pogledima na obližnje šume, obrađene njive, žitna polja i na ravnice Pokuplja u daljini. Na 12.7 km od početka rute, dolazite do poklonca Sveto Trojstvo iz 1907. godine. Na 16. km vožnje rutom stižete na raskrižje sa prometnijom Starom karlovačkom cestom 8. Potreban je oprez! Nastavite vožnju ravno u smjeru Gornje Zdenčine uz raspelo i školu s lijeve strane ceste sve do prijelaza željezničke pruge na 17.3 km od početka rute. Oprez! Prolazite nadvožnjakom preko autoceste Zagreb –Jastrebarsko-Karlovac i ulazite u Gornju Zdenčinu. U Gornjoj Zdenčini na Y raskrižju 9 skrenite desno u smjeru Kupinca. Skretanje s rute B desno nazad cestom prema autocesti, te lijevo u samo naselje Donja Zdenčina dovesti će vas do Seljačkog turizma Šimanović, gdje je moguće okrijepiti se i odmoriti uz prethodnu najavu, a također i noćiti. Na 22. km plave rute ulazite u naselje Kupinec. Ovim pitoresknim naseljem dominira župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Crkva je građena u 18. st. i pripada iznimno lijepom tipu crkava nazvanom “slatkogorski tip crkava”, po crkvi u Sladkoj Gori (Slovenija). Do ovog tipa crkava u Hrvatskoj došlo je iznimnim zalaganjem biskupa Branjuga, a prvi puta se susreće u Pokupskom. Zgodno je s glavne ceste skrenuti lijevo na zaobilaznu lokalnu cesticu prema crkvi, potom proći uz mali ribnjak sve do groblja i tim okolnim putem izaći ponovo na glavnu cestu i nastaviti lijevo u smjeru Bratine. Vozeći se kroz mjesto zgodno je napomenuti da je Kupinec i rodno mjesto poznatog hrvatskog političara i predsjednika HSS-a dr. Vladka Mačeka (1879. – 1964.). U Muzeju grada Jastrebarsko uređena mu je u čast Spomen soba. Na raskrižju, 25 km od početka rute 10, skrenite lijevo u smjeru sela Maretići i Cupari. Vijugava, pitoreskna, grebenska cesta pruža lijepe vidike na guste šume, polja i livade ovog područja. Na Y raskrižju, 26.5 km od početka rute 11, skrenite lijevo u smjeru Ašpergera. U središtu Ašpergera, 29 km od početka rute, možete odmoriti u parku gdje je i zavjetni poklonac Svetoj Obitelji iz 1907. godine. Na izlasku iz Ašpergera je vidikovac s fenomenalanim pogledom na Zagreb i Medvednicu, posebno u sumrak uz prva svjetla gradske rasvjete nalik tisućama krijesnica. Odavde ruta nastavlja lagano nizbrdo do raskrižja na 30 km od početka rute. 12 Na raskrižju skrenite lijevo u smjeru naselja Horvati i Rakov Potok. Ubrzo prolazite podvožnjakom ispod autoceste Zagreb–Karlovac, pa kroz gustu šumu do naselja Horvati. U Horvatima, 32.5 km od početka rute 13 prolazite kamenim podvožnjakom ispod pruge i nastavljate ravno cestom uz kuće, livade i obrađena polja prema Rakovom Potoku. Nakon 35.6 km rute nalazite se na prometnom raskrižju 14 sa Starom karlovačkom cestom u naselju Rakov Potok. Na raskrižju je Benzinska postaja Marimpex, pošta, bankomat ZABA i RBA, te trgovina Konzum (Karlovačka c. 124), a za odmor i okrijepu pogodan je simpatičan Caffe bar Babić sa natkrivenom terasom (ljeti ugodna hladovina). Rutu dalje nastavite ravno prema naselju Mala Gorica. U Maloj Gorici pored gostionice “Glineni golub” u Ulici Ljudevita Gaja ruta nastavlja za Jagnjić Dol. Obližnji Kerestinec s istoimenim dvorcem obitelji Erdödy (pod upravom Grada Sv. Nedelja – u obnovi), ribnjakom i parkom preko puta kompleksa dvorca, nastao je u 18. st. kao dio posjeda vlasnika dvorca. Zanimljiv je naziv mjesta Kerestinec koji dolazi od mađarske riječi “Kereszt” što u prijevodu znači križ. Prema predaji, u blizini kerestinečkog dvorca, nekada u vlasništvu hrvatsko-mađarske plemićke obitelji, postojala je drvena kapelica svetoga Križa po kojoj je mjesto i dobilo ime. Današnja župa Uzvišenja sv. Križa osnovana je 2001. godine. Nastavite vožnju plavom rutom od Male Gorice cestom prema Sv. Nedelji i ubrzo dolazite do T raskrižja, na 40 km od početka plave rute 15 gdje vozite ravno. Lijevo se odvaja cesta za Šetnicu Sv. Marije Magdalene i vodi do istoimene kapelice na vrhu brijega dalje preko Svetonedeljskog Brega kružno do Svete Nedelje. Na ovom mjestu prolazi i biciklistička ruta “Po svetonedeljskim bregima i ravnici” sa Karte 3 TZZŽ, također kružno u Svetu Nedelju. Nakon 40.8 km vožnje rutom dolazite na raskrižje u Jagnjić Dolu. Skretanje s rute C vodi vas do obližnjeg Adrenalinskog parka Sveta Nedelja. Prvi park aktivne, adrenalinske ponude u Zagrebačkoj županiji ima atraktivne sportsko-rekreacijske sadržaje: visinski poligon, paintball, cageball, vožnju quadovima, brdskim biciklima, streličarstvo, team building poligon i dr. Na raskrižju plava ruta nastavlja ravno cestom prema Brezju. U Brezju prolazite pored caffe bara “Kolonada”, gdje skrećete desno 16, a odmah na sljedećem raskrižju lijevo u smjeru Svete Nedelje. Uskoro prolazite uz baroknu kapelu Svetog Roka i ulazite u središte Svete Nedelje. Pogledajte lijepu župnu crkvu Presvetog Trojstva, stari župni dvor – crkvenjak i predahnite u jednom od zgodnih caffe barova na glavnom svetonedeljskom trgu.

Kulturno-povijesne i prirodne vrijednosti na/u blizini rute:

• Župna crkva Presvetog Trojstva, Sveta Nedelja – župa se prvi put spominje 1334., a ponovo 1501. g. U 16. st. crkva je stradala te je obnovljena na temeljima starije crkve. Crkva je obnavljena i povećana 1740. – 1743., a 1768. – 1786. crkva je izgrađena gotovo od temelja (svetište, sakristija, lađa i zvonik). 1793. g. izgrađen je cinktor i groblje oko crkve. Godine 1811. obnovljena je unutrašnjost crkve uz oslikvanje svetišta. Glavni oltar je iz 1811. g., bočni oltar Majke Božje čuva kamenu skulpturalnu grupu s prikazom Pieta iz starije crkve. Propovjedaonica i orgulje su iz Celja (1800. g.) Na mjestu gdje je nekada bio ulaz u bočnu kapelu obitelji Erdödy nalazi se nadgrobna ploča s latinskim natpisom. 1943. g. u svetištu je postavljen vitraj sa slikom Sv. Tri kralja. Crkva je obnavljana iznutra 1986., a 1990-tih i izvana. Župni ured uz najavu na tel.: 01 3370 755.
• Kapela sv. Roka, Sveta Nedelja – spominje se 1668. g., a današnji izgled poprima 1728. g. Kapela je primjer skladne barokne građevine pravokutnog tlocrta s pravokutnim svetištem i malim zvonikom iznad pročelja iz 1927. g. Najveća vrijednost kapele je impresivan, barkoni oltar sv. Roka iz 1751., u cjelosti obnovljen, a vrijedni su također i propovjedaonica i orgulje (1799.), djelo poznatog slovenskog graditelja Antona Scholza. Kamena ograda oko kapele sačuvana je iz 1934. g. Župni ured tel.: 01 3370 755.
• Srednjevjekovni Okić-grad, Klake – vjerojatno je najstariji utvrđeni grad na ovim prostorima, iako se u dokumentima spominje tek 1193. godina, vjeruje se da je i znatno stariji. Pažnju plijeni njegova promišljeno odabrana srednjevjekovna, obrambeno-strateška pozicija na stijeni visoko iznad doline kojom prolaze glavni putevim prema Sloveniji i Karlovcu. Utvrda je bila nepravilnog tlocrta s istaknutom valjkastom kulom kraj ulaza, a unutar zidina bila je podignuta i romaničko-gotička kapela. Grad je bio središte okićkog vlastelinstva, a prvi su mu gospodari bili knezovi Okićki (Jaroslavići, prvi poznati vlasnik Jaroslav). Ivan Okićki sudjelovao je i proslavio se u obrani ovih područja od Tatara, za što mu je kralj Bela iv. daje povelju za podizanje još jedne utvrde Lipovac (1251.), a dovršena je 1283. godine. U 13. st. gospodari Okića su knezovi Babonići, potom banska obitelji Frankopan, kada postaje i bansko sjedište, a veliki kardinal i kraljev kancelar Toma Bakač Erdödy kupuje grad 1493. godine. Danas je popularno izletište, planinarsko središte i alpinističko penjalište.
• Kapela sv. Roka, Galgovo – spominje se 1642. g. kao drvena kapela sv. Fabijana i Sebastijana. Uskoro preuzima ime sadašnjeg zaštitnika, a nova zidana kapela podiže se od 1668.–1678. g. Kapela se proširuje 1765., dok je 1820. obnovljena i podignut je novi zvonik, također i 1901. Svodovi i dio vertikalnog zida oslikani su krajem 18. st. zidnim slikama unutar polja u štuko okvirima. U svetištu su teme iz života sv. Roka. U crkvi je dobro izvedena iluzionistička arhitektura, na zidu apside oslikan je iluzionistički oltar, te oslici bočnih oltara. Na svodovima lađe prikaz je starozavjetnih tema u duhu klasicizma iz 1901. g. slikara Ivana Goszara. U kapeli je djelomično sačuvan inventar iz vremena gradnje: glavni oltar iz 19.st. s dvije skulpture sv. Pavla i sv. Petra iz 18.st. i oltarnom palom slikara Zlatka Price iz 1934. g., dva neogotička bočna oltara uz trijumfalni luk, orgulje iz 1831. g., polikromna propovjedaonica trbušastog oblika nekada lijepo koloristički i slikovno ukrašena, te originalna bravarija na vratima. Uz južno pročelje sačuvana je nadgrobna ploča donatora iz 1829. g. Župni ured Sv. Martin pod Okićem, uz najavu na tel. 01 3382 161.
• Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Kupinec – prvi spomen župe je 1547. g., drvena crkva spominje se 1622. g., a na njenom mjestu nova crkva 1633. g. Zidana barokna crkva gradi se 1680. g., kada se ponovo spominje i župa. Crkva pripada iznimno lijepom tipu crkava nazvanom slatkogorski tip crkava, po crkvi u Sladkoj Gori (Slovenija). Crkva ima bogato oblikovan i prostorno razveden interijer, u središnjem dijelu natkriven kupolom, svetište češkim svodom. Prva obnova crkve je 1846. g, a 1860. g. crkva dobiva novi toranj (zvonik), dok sat na tornju dobiva u obnovi 1879. g. Iste je godine crkva i ponovo oslikana. U apsidi svetišta prikazano je Uznesenje B.D.M. u tri kružna uokvirena polja. Od starijeg inventara je samo propovjedaonica (kasnobarokni-rokoko ukrasi), te jedne od najstarijih orgulja u ovom kraju iz 1752. g., obnovljene 1879. g. Glavni oltar je tipa tabernakul. Tri bočna oltara zamijenjena su s dva novopodignuta historicistička, sv. Antuna i sv. Franje Ksaverskog (1879./1926. g.). Crkva je obnovljena 1926. g. kada je postavljen treći bočni oltar Sedam žalosti B.D. Marije. Župni ured uz najavu na tel.: 01 6295 005.
• Muzej i galerija Jastrebarsko – info centar, Vladka Mačeka 1, tel. 01 6283 991 (uz najavu), www.tzgj.hr. Smješten je u preuređenoj zgradi stare gradske vijećnice iz 1826. godine. Muzej ima povijesnu i etnografsku zbirku, zbirku obrta, Spomen sobu dr. Vladka Mačeka, vinoteku i galeriju slika.
• Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka (RAMSAR), tel. 01 6283 453, 6283 533, fax: 01 6281 682, www.crna-mlaka.t-com.hr (vidi crvenu rutu)

Smještaj, ugostiteljska i zabavna ponuda na/ u blizini rute:

• Hotel –restaurant BABYLON***, Dr. F. Tuđmana 5, Novaki, tel. 01 3371 500, www.babylon.hr (23 sobe)
• Hotel TINA***, Ljubljanska 17, Brezje, tel. 01 3379 866, www.hotel-tina.hr (9 soba)
• Seoski turizam ETNO KUĆA POD OKIĆEM, Podokićka ulica 40, Klake, tel. 01 3382 335, 098 9288 773, www.etno-kuca.hr
• Seosko gospodarstvo SLAVAGORA, Vincekov put 13, mob. 098 978 3204, www.seoski-turizam-slavagora.hr
• Planinarski dom DR. MAKS PLOTNIKOV (pod Okićem, 411 m), tel. 01 3361 758, 091 5130 224 domar Stjepan Jandrečić (smještaj uz najavu, 14 kreveta)
• Seljački turizam ŠIMANOVIĆ, Ulica Karla Vodopića 7, 10452 Donja Zdenčina, tel. 01 6288 102, 6289 096, 091 513 1748, www.simanovic.hr (smještaj uz najavu, sobe: 1/2, 1/3 i 1/5)
• Seoski turizam VALENTINA, Gorica Jamnička 42, tel. 01 6291 515, 091 916 4162
• Izletište MILEČKI, Dugava 35, Molvice, tel. 01 3382 675, 091 3382 675
• Buffet VESELI PERO, Trg sv. Roka 3, Galgovo, tel. 01 3382 009
• Caffe bar BABIĆ, Karlovačka cesta 51, Rakov Potok, tel. 098 479 488, www.cb-babic.hr
• Adrenalinski park SVETA NEDELJA, Ivanska 23, Jagnjić Dol, tel. 01 3323 601, 091 518 3801, 091 123 5357, www.adrenalin-park.com; www.paintball-centar.com

Servisne informacije:

• Turistička zajednica grada Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedelja, tel./fax: 01 3373 919, E-mail: info@svetanedelja.hr; www.svetanedelja.hr
• Župni ured župe Presvetog Trojstva, Svetonedeljska cesta 18, Sv. Nedelja, tel. 01 3370 755
• Dom zdravlja Samobor, Gajeva ulica 37, Samobor, tel. 01 3330 700 i Zdravstvena stanica Sveta Nedelja, Ribnjak bb
• Policijska postaja Samobor, Trg kralja Tomislava 6, Samobor, tel. 01 3361 555
• Benzinska postaja i trgovina Europetrol Sveta Nedelja, Dr. F. Tuđmana 8, tel. 01 3373 333
• Benzinska postaja i trgovina Europetrol SANT, Dr. F. Tuđmana 6, tel. 01 3372 343
• Benzinska postaja MM Galon, Kerestinečka cesta, Kerestinec, tel. 01 3371 400
• Benzinska postaja MARIMPEX, Karlovačka cesta 124, Rakov Potok, tel. 01 6586 041
• Bankomati u Svetoj Nedelji (centar i benzinska postaja): Zagrebačka banka i Raiffeisen Bank (Trg A. Starčevića), Privredna banka (Dr. F. Tuđmana 6)